Datum: 1. 4. 2025.

Pitanje:

Prilikom utvrđivanja visine naknade zarade za vreme trudničkog bolovanja, do 30 i preko 30 dana, uzima se u obzir prosečna zarada za prethodnih 12 meseci, pa nas interesuje da li u taj prosek ulaze i isplaćeni kvartalni bonusi na koji su plaćeni porezi i doprinosi?

Odgovor:

Osnov za naknadu zarade za vreme prvih 30 dana trudničkog bolovanja (na teret sredstava

poslodavca) je potrebno utvrditi u skladu sa odredbama Zakona o radu, a to znači da se uzimaju se u obzir sva primanja koja imaju karakter zarade u smislu Zakona o radu. Pored zarade za obavljeni rad I vreme provedeno na radu (osnovna zarada, zarada za radni učinak i uvećana zarada), u obzir se uzimaju i bonusi i nagrade, kao i druga primanja (npr. topli obrok i regres).

Kada je reč o utvrđivanju visine naknade zarade, u ovom slučaju se ne primenjuju nikakva ograničenja u pogledu najvišeg iznosa.

Osnov za naknadu zarade od 31. dana trudničkog bolovanja (na teret sredstava obaveznog

zdravstvenog osiguranja) utvrđuje se u skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (u nastavku: ZZO). U skladu sa članom 87. stav 1. ZZO, osnov za obračun naknade zarade koja se isplaćuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja čini prosečna zarada koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad.

U skladu sa stavom 2. ovog člana, zaradu, u smislu stava 1. ovog člana, čini zarada za obavljeni rad I vreme provedeno na radu, utvrđena u skladu sa propisima o radu, i to:

– osnovna zarada zaposlenog;

– deo zarade za radni učinak;

– uvećana zarada.

Odredbama ZZO nije propisano da se u obzir uzimaju primanja ostvarena kao zarada po osnovu

doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (bonus) i primanja po osnovu naknade troškova na ime naknade troškova ishrane u toku rada (tzv. topli obrok) i naknade troškova na ime regresa za korišćenje godišnjeg odmora.

Po ovom pitanju, filijale Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje u praksi postupaju različito, ali najveći broj filijala uzima u obzir sva primanja koja je zaposleni ostvario i na koja su plaćeni doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, pa i primanja ostvarena kao zarada po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu poslodavca (bonus), kao i primanja po osnovu naknade troškova ishrane u toku rada (tzv. topli obrok) i primanja po osnovu naknade troškova na ime regresa za korišćenje godišnjeg odmora.

Međutim, treba imati u vidu da je članom 88. st. 1. i 2. ZZO propisano da osnov za naknadu zarade za svaki pojedinačni mesec koji ulazi u iznos prosečne zarade iz člana 87. ovog zakona, ne može biti viši od najviše mesečne osnovice na koju je plaćen doprinos za mesec koji ulazi u prosečan iznos zarade, u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Najviši osnov za naknadu zarade čini prosek najviših mesečnih osnovica na koji se plaća doprinos za mesece koji ulaze u prosečan iznos zarade.