ZAKON o trgovini
(“Sl. glasnik RS”, br. 52/2019)
- OSNOVNE ODREDBE
Predmet
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se uslovi i način za obavljanje trgovine na jedinstvenom tržištu Republike
Srbije, unapređenje trgovine i zaštita tržišta, zabrana nepoštene tržišne utakmice i nadzor.
Primena zakona
Član 2.
Ovaj zakon se primenjuje na sva lica koja obavljaju trgovinu u Republici Srbiji.
Ovaj zakon se ne primenjuje na pružanje usluga koje su uređene posebnim zakonom.
Značenje pojedinih izraza
Član 3.
Pojedini izrazi u smislu ovog zakona imaju sledeće značenje:
1) tržište je institucionalno uređen odnos između subjekata ponude i tražnje;
2) roba je proizvod ljudskog rada u materijalnom ili nematerijalnom obliku namenjen prodaji na
tržištu, kao i voda, gas i električna energija kada se prodaju po unapred određenoj količini;
3) prodajni objekat je prostor koji čini jedinstvenu fizičku, funkcionalnu i tehničko-tehnološku celinu,
trajnog ili privremenog građevinskog karaktera, opremljen na propisani način, koji je namenjen za
obavljanje trgovine;
4) prodajno mesto je prodajni objekat ili drugo mesto van prodajnog objekta na kojem je predviđeno
i odobreno obavljanje trgovine, u skladu sa zakonom i drugim propisima;
5) potrošač je fizičko lice koje kupuje robu, odnosno usluge radi zadovoljavanja ličnih potreba ili
potreba domaćinstva;
6) proizvođač je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje izrađuje proizvod ili se u tom svojstvu
predstavlja stavljanjem na proizvod svog poslovnog imena, imena ili naziva, žiga ili druge
prepoznatljive oznake;
7) otkupno mesto je specijalizovana trgovina na veliko poljoprivrednim proizvodima i domaćim
životinjama, u kojem se obavlja organizovani otkup poljoprivrednih proizvoda i domaćih životinja, od
poljoprivrednih proizvođača, radi dalje prodaje ili obavljanja druge poslovne delatnosti kupaca;
8) konkurent je trgovac koji prodaje robu ili pružalac usluge koja je po svojim osobinama, nameni i
ceni, zamenjiva sa robom ili uslugom drugog trgovca ili pružaoca usluge na istom tržišnom
području;
9) elektronska platforma je sredstvo putem kojeg lice koje ima svojstvo pružaoca usluge
informacionog društva, u smislu zakona kojim se uređuje elektronska trgovina, pruža uslugu
povezivanja stranama koje trguju elektronskim putem. Lice koje upravlja elektronskom platformom
može i da obavlja prodaju sopstvene robe/usluge preko te platforme;
10) elektronska prodavnica je prodavnica na internetu preko koje trgovac nudi robu/usluge.
- Načela trgovine
Načelo slobodne trgovine
Član 4.
Trgovina se na tržištu obavlja slobodno.
Zabranjena su ograničenja slobode obavljanja trgovine.
Izuzetno ograničenje slobode trgovine može se privremeno uvesti na način i pod uslovima
propisanim zakonom.
Načelo ravnopravnosti i zabrane diskriminacije
Član 5.
Trgovci su ravnopravni i imaju jednak pravni položaj na tržištu.
Zabranjen je svaki oblik diskriminacije u pogledu uslova za obavljanje trgovine ili narušavanja
ravnopravnosti trgovaca na tržištu.
Načelo jedinstvenog tržišta
Član 6.
Tržište Republike Srbije je jedinstveno i celovito.
Izuzetno, dozvoljeni su akti ili radnje u skladu sa zakonom, usmereni na podsticanje regionalnog
razvoja nerazvijenih područja, za određene socijalno ugrožene kategorije stanovništva, za
proizvodnju i trgovinu robom/uslugama koje su od egzistencijalnog značaja za stanovništvo, kao i
za razvoj određenih delatnosti koje su od javnog interesa, odnosno zaštite određenih dobara od
posebnog značaja.
Načelo poštenja
Član 7.
Trgovci u tržišnoj utakmici postupaju pošteno, na način koji nije usmeren na prouzrokovanje štete
drugim trgovcima, odnosno kupcima, kao i javnom interesu, a u skladu sa poslovnim moralom i
dobrim poslovnim običajima.
Načelo stabilnosti i snabdevenosti
Član 8.
Republika Srbija obezbeđuje uslove za održavanje stabilnosti i snabdevenosti tržišta, naročito u
pogledu robe/usluga od egzistencijalnog značaja za stanovništvo.
Zabranjeno je učesnicima na tržištu preduzimanje radnji kojima se izaziva nestabilnost i poremećaj
u snabdevenosti tržišta.
Načelo srazmernosti
Član 9.
Državni organi i organizacije koje su zakonom i drugim propisima ovlašćeni da donose akte ili
preduzimaju radnje ograničenja trgovine, kao i u poslovima nadzora, dužni su da u pogledu obima,
načina, uslova i trajanja tih ograničenja, odnosno obavljanja nadzora, postupaju srazmerno
razlozima za ograničenje.
- TRGOVINA
- Pojam i vrste trgovine
Pojam
Član 10.
Trgovina je privredna delatnost koja predstavlja skup poslovnih aktivnosti u vezi sa nabavkom i
prodajom robe, kao i pružanje usluga sa ciljem ostvarivanja dobiti.
Trgovina se obavlja kao:
1) trgovina na veliko i
2) trgovina na malo i pružanje usluga potrošačima.
Trgovina na veliko
Član 11.
Trgovina na veliko (veleprodaja, veletrgovina) je kupovina robe radi dalje prodaje i/ili pružanje
usluga pravnim ili fizičkim licima upisanim u odgovarajući registar.
Trgovina na malo i pružanje usluga potrošačima
Član 12.
Trgovina na malo (maloprodaja) je prodaja robe i/ili pružanje usluga potrošačima radi
zadovoljavanja ličnih potreba ili potreba domaćinstva.
Način obavljanja trgovine na malo i pružanja usluga potrošačima
Član 13.
Trgovina na malo i pružanje usluga potrošačima obavlja se kao:
1) trgovina na prodajnom mestu;
2) trgovina ličnim nuđenjem;
3) daljinska trgovina:
(1) elektronska trgovina,
(2) ostala daljinska trgovina putem drugih sredstava.
Trgovina na prodajnom mestu
Član 14.
Trgovina na prodajnom mestu je trgovina:
1) u prodajnom objektu;
2) u prenosivim prodajnim objektima (kiosk, tezga, automat i sl. sredstva i oprema);
3) sa pokretnih sredstava i opreme.
Trgovina u prodajnom objektu obavlja se u različitim trgovinskim formatima.
Trgovinski formati su organizaciono-tehnički oblici obavljanja trgovine, koji imaju specifičnu
strategiju prodaje prema kupcima i konkurentima (npr. supermarket, hipermarket, diskont, trgovinski
centar, cash and carry centar i dr.).
Ministar nadležan za poslove trgovine (u daljem tekstu: ministar), bliže uređuje klasifikaciju
trgovinskih formata, uređuje vrstu prenosivih prodajnih objekata i oblike trgovine sa pokretnih
sredstava i opreme.
Aktom nadležnog organa jedinice lokalne samouprave određuje se prodajno mesto na javnoj i
drugoj površini na kojem se obavlja trgovina u prenosivim prodajnim objektima i vreme i mesto
trgovine sa pokretnih sredstava i opreme.
Trgovina ličnim nuđenjem
Član 15.
Trgovina ličnim nuđenjem je trgovina koja se obavlja:
1) van prodajnog mesta;
2) uz istovremeno fizičko prisustvo trgovca i potrošača;
3) bez prethodnog zahteva potrošača da mu se učini ponuda.
Trgovina iz stava 1. ovog člana naročito se obavlja kao:
1) trgovina na adresi prebivališta ili boravišta ili na radnom mestu potrošača;
2) trgovina na promotivno-prodajnim skupovima.
Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi mogu se prodavati ličnim nuđenjem ukoliko ispunjavaju
uslove propisane posebnim propisima.
Punomoćnik i potvrda o trgovini ličnim nuđenjem
Član 16.
Trgovina ličnim nuđenjem može da se obavlja lično ili preko zaposlenih i radno angažovanih lica,
odnosno preko punomoćnika.
Trgovac i pružalac usluge potrošačima, kao i njegov punomoćnik, dužni su da poseduju pisanu
potvrdu potpisanu od strane trgovca o obavljanju trgovine ličnim nuđenjem, koja naročito sadrži
podatke o: matičnom broju, PIB, sedištu i poslovnom imenu trgovca, odnosno pružaoca usluge
potrošačima, imenu punomoćnika, zaposlenog odnosno radno angažovanog lica, opisu robe/usluga
koja se nudi na prodaju, podatke o periodu, načinu i području na kojem će se obavljati trgovina, kao
i druge potrebne podatke.
Trgovac i pružalac usluge potrošačima, kao i njegov punomoćnik, dužni su da potvrdu iz stava 2.
ovog člana drže vidno istaknutu na mestu ponude, odnosno da potvrdu daju na uvid licu prema
kojem je usmerena ponuda u trenutku prvog obraćanja.
Ministar bliže propisuje sadržinu i oblik potvrde iz stava 2. ovog člana.
Na odnose punomoćnika i trgovca, odnosno pružaoca usluge potrošačima koji nisu uređeni ovim
zakonom i podzakonskim aktima shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju
obligacioni odnosi u delu koji se odnosi na zastupanje.
Daljinska trgovina
Član 17.
Daljinska trgovina je isticanje ponude i zaključenje ugovora za prodaju robe/usluge upotrebom
jednog ili više sredstava komunikacije na daljinu.
Elektronska trgovina je vid daljinske trgovine koja se ostvaruje na način da se robe/usluga nudi,
naručuje i prodaje putem interneta.
Elektronska trgovina naročito se obavlja kao:
1) prodaja robe/usluga preko elektronske prodavnice (osnovni oblik elektronske trgovine);
2) prodaja robe/usluga preko elektronske platforme koja povezuje trgovce i potrošače (prodaja
preko e-commerce platforme);
3) prodaja robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske platforme, pri čemu se roba
isporučuje potrošaču direktno od proizvođača/veletrgovca („dropshipping” oblik elektronske
trgovine).
Ostala daljinska trgovina obavlja se putem drugih sredstava komunikacije, a naročito kao kataloška
prodaja, TV prodaja, trgovina posredstvom pošte, štampanih pošiljki, reklamnih materijala sa
narudžbenicom, telefona, tekstualnih ili multimedijalnih poruka u mobilnoj telefoniji i govornih
automata.
Smatra se da strano lice obavlja daljinsku trgovinu u Republici Srbiji ako je usmerena na potrošače
u Republici Srbiji.
Daljinska trgovina je usmerena na potrošače u Republici Srbiji naročito ako se:
1) koristi jezik u službenoj upotrebi u Republici Srbiji ili ističe cene u dinarima i
2) nudi isporuku robe na teritoriji Republike Srbije.
- Posebne tržišne institucije
Pojam i vrste
Član 18.
Posebne tržišne institucije su posebni, uređeni oblici tržišta koji organizuju susret prodavaca i
kupaca robe/usluga, sa ciljem njene prodaje ili promocije.
Posebne tržišne institucije su:
1) robna berza;
2) sajam;
3) privredne izložbe i tradicionalne manifestacije;
4) pijaca;
5) veletržnica;
6) aukcijska kuća.
Posebne tržišne institucije ne mogu da učestvuju ni kao prodavci ni kao kupci u trgovini čiji su
organizatori.
Robna berza
Član 19.
Robna berza uređuje se posebnim zakonom.
Sajam
Član 20.
Sajam je posebna tržišna institucija koja se bavi organizovanjem sajamskih izložbi, kao i pružanjem
pratećih usluga, a naročito iznajmljivanja, projektovanja i pripremanja izložbenih mesta u
sajamskom prostoru, skladištenja robe ili izdavanja skladišnog prostora, organizovanja ili obavljanja
prevoza robe za izlagače, utovara, istovara i pakovanja robe, marketinških, ugostiteljskih i drugih
usluga u vezi sa organizovanjem sajamskih izložbi.
Sajam je pravno lice, registrovano u Registru privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija, koje obavlja sajamsku delatnost u naročito namenjenom prostoru (sajmištu).
Sajamska izložba iz stava 1. ovog člana predstavlja izlaganje robe u tačno određenom
vremenskom periodu, na prostoru posebne namene (sajamski prostor, sajmište), od strane
određenog izlagača, radi njenog predstavljanja i upoznavanja zainteresovanih kupaca sa tom
robom, odnosno uslugama koje taj izlagač nudi.
Trgovina na sajamskoj izložbi smatra se trgovinom na prodajnom mestu.
Sajam može da organizuje i druge kulturne i sportske priredbe i manifestacije.
Privredne izložbe i tradicionalne manifestacije
Član 21.
Privredne izložbe su izložbe robe/usluga, privremenog ili povremenog karaktera, van sajamskog
prostora.
Tradicionalne manifestacije su vašari, festivali i druge manifestacije na kojima se u sklopu kulturnih,
muzičkih, sportskih i drugih društvenih aktivnosti, prodaje određena roba/usluge, a u skladu sa
običajima vezanim za odvijanje tih aktivnosti i za to područje (npr. „dani” pojedinih lokalnih
proizvoda, sabori i sl.).
Organizator privrednih izložbi ili tradicionalnih manifestacija je dužan da:
1) vodi evidenciju lica koja izlažu ili prodaju robu/usluge;
2) obezbedi uslove za prisustvo i rad nadležnih inspekcija za sve vreme trajanja izložbe ili
manifestacije;
3) jasno obeleži i izdvoji prostor na kome se održava izložba ili manifestacija od okolnog prostora;
4) vidno istakne organizatora i trajanje izložbe ili manifestacije.
Evidencija iz stava 3. tačka 1) ovog člana sadrži podatke o poslovnom imenu, matičnom broju i
adresi sedišta trgovca i pružaoca usluge, odnosno ukoliko je trgovac i pružalac usluge fizičko lice
podatke o imenu i prezimenu, adresi i broju iz odgovarajućeg registra, a radi efikasnog sprovođenja
inspekcijskog nadzora.
Na privrednim izložbama i tradicionalnim manifestacijama dozvoljena je prodaja robe/usluge koje su
predmet i svrha organizovanja pomenutih izložbi i manifestacija.
Privredna izložba i tradicionalna manifestacija može trajati najduže do 60 dana u toku jedne
kalendarske godine.
Trgovina na ovim privrednim izložbama i manifestacijama smatra se trgovinom na prodajnom
mestu.
Vreme i mesto održavanja privrednih izložbi i tradicionalnih manifestacija je u nadležnosti jedinice
lokalne samouprave.
Pijaca
Član 22.
Pijaca je posebna tržišna institucija koja se bavi organizovanjem trgovine na malo, putem
uređivanja, održavanja i izdavanja specijalizovanog prostora za obavljanje pijačne prodaje robe,
kao i pratećih usluga.
Pijačna prodaja obuhvata prodaju robe naročito na tezgama, boksovima ili posebnim prodajnim
objektima, i to svežih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvoda domaće radinosti i
zanatskih proizvoda, druge robe široke potrošnje, kao i pružanje pratećih usluga.
Pijaca je pravno lice registrovano u Registru privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim se
uređuje registracija.
Prodaju na pijaci obavljaju trgovci.
Pijaca je dužna da:
1) jasno obeleži i izdvoji pijačni prostor od okolnog prostora, kao i da vidno istakne dane i vreme
pijačne trgovine;
2) obezbedi vagu na kojoj se vrši provera mase kupljene robe (kontrolna vaga), da je jasno označi
na mestu njenog nalaženja i da omogući lak pristup toj vagi;
3) obezbedi da prodaju robe na pijaci obavljaju isključivo trgovci;
4) obezbedi uslove za prisustvo i rad nadležnih inspekcija za sve vreme pijačne trgovine.
Aktom nadležnog organa jedinice lokalne samouprave uređuje se lokacija, opremanje i održavanje
pijace, način izdavanja pijačnog prostora, radno vreme i druga pitanja od značaja za rad pijace.
Veletržnica
Član 23.
Veletržnica je posebna tržišna institucija koja se bavi organizovanjem trgovine na veliko, putem
uređivanja, održavanja i izdavanja specijalizovanog prostora za izlaganje i prodaju voća, povrća i
drugih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ostale robe široke potrošnje, kao i pružanje
pratećih usluga, a naročito skladištenje robe, njena dorada, prerada, pakovanje i druge usluge u
vezi sa rukovanjem i prevozom.
Veletržnica je pravno lice registrovano u Registru privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim
se uređuje registracija.
Prodaju na veletržnici obavljaju trgovci.
Na veletržnici se obavlja trgovina na veliko, a izuzetno i trgovina na malo pod uslovima koji su
propisani za pijacu.
Aukcijska kuća
Član 24.
Aukcijska kuća je posebna tržišna institucija koja organizuje kupovinu i prodaju robe putem javnog
nadmetanja.
Trgovina javnim nadmetanjem je prodaja robe kupcu koji prodavcu, povodom njegovog javnog
poziva, istakne povoljniju ponudu u odnosu na ostale učesnike u nadmetanju.
Poziv na prodaju je javan ako je učinjen na način da za njega može da sazna veći broj neodređenih
lica i ako sadrži određenje robe, početnu cenu i ostale uslove prodaje.
Pravila o javnom nadmetanju radi prodaje shodno se primenjuju i na javno nadmetanje radi
kupovine.
Aukcijska kuća je privredno društvo registrovano u Registru privrednih subjekata u skladu sa
zakonom kojim se uređuje registracija.
Trgovac koji organizuje prodaju robe javnim nadmetanjem u svoje ime i za svoj račun ne smatra se
aukcijskom kućom.
Opštim aktom aukcijske kuće bliže se uređuje način i pravila trgovine javnim nadmetanjem.
III. USLOVI ZA OBAVLJANjE TRGOVINE
- Opšti uslovi za trgovinu
Trgovac i pružalac usluga
Član 25.
Trgovinu mogu da obavljaju pravna lica i preduzetnici.
Trgovinu mogu da obavljaju i:
1) poljoprivrednici, registrovani u skladu sa propisima kojima se uređuje poljoprivreda;
2) lica koja vrše prodaju ulovljene divljači, ribe, gljiva, divlje flore i faune, i ostalih šumskih plodova,
u skladu sa posebnim propisima o lovu, ribljem fondu, veterini, zaštiti prirode i šumama;
3) fizička lica koja u vidu zanimanja obavljaju delatnost slobodne profesije uređenu posebnim
propisima.
Minimalni tehnički uslovi
Član 26.
Za obavljanje trgovine na prodajnom mestu moraju biti ispunjeni minimalni tehnički uslovi, koji se
odnose na prostor, opremu i uređaje.
Vlada bliže propisuje minimalne tehničke uslove iz stava 1. ovog člana.
Ministar i ministar nadležan za poslove poljoprivrede, bliže propisuju minimalne tehničke uslove za
trgovinu na otkupnim mestima.
Svojstva robe
Član 27.
Roba u trgovini mora da ispunjava uslove zdravstvene i opšte bezbednosti, tehničke zahteve,
uslove pakovanja (ambalaže), obeležavanja, zaštite životne sredine, odnosno druge uslove
utvrđene ovim zakonom i posebnim propisima.
Cena
Član 28.
Formiranje cena na tržištu je slobodno, osim za robu/usluge za koje je zakonom utvrđen drugačiji
način obrazovanja cena.
Vlada se u uslovima slobodnog formiranja cena na tržištu stara da putem mera ekonomske politike
obezbedi stabilnost tržišta i cena.
Ako je zakonom određeno da Vlada daje saglasnost na cene određene robe/usluga, da utvrđuje
kriterijume za njihovo obrazovanje ili da ih formira svojom odlukom, Vlada o tim pitanjima odlučuje
na predlog ministra i ministra nadležnog za odgovarajuću oblast.
Isprave o robi
Član 29.
Trgovac je dužan da poseduje isprave o proizvodnji, nabavci i prodaji robe naročito sa podacima o:
poslovnom imenu, adresi, PIB i matičnom broju ili broju poljoprivrednog gazdinstva (BPG), odnosno
broju iz odgovarajućeg registra proizvođača ili dobavljača; broju i datumu izdavanja isprave; nazivu,
mernoj jedinici i količini robe; nabavnoj ceni robe; zaduženju za vlastitu robu; prodajnoj ceni robe.
Robu u prevozu moraju da prate isprave koje su u neposrednoj vezi sa njenim prevozom i koje
naročito sadrže: broj i datum isprave, poslovno ime, adresu, PIB i matični broj ili broj
poljoprivrednog gazdinstva (BPG), odnosno broj iz odgovarajućeg registra isporučioca, primaoca i
prevoznika (ukoliko ga ima), mesto i adresu objekta iz koga se isporučuje i u koji se isporučuje, ime,
prezime i potpis odgovornih lica isporučioca i prevoznika, naziv robe i količinu.
Trgovac je dužan da poseduje i isprave kojima se potvrđuje ispunjenost uslova u pogledu svojstva
robe kada je to propisano posebnim propisima.
Isprave iz ovog člana mogu biti u originalu ili kopiji.
Isprave mogu imati formu elektronskog dokumenta.
Evidencija prometa
Član 30.
Trgovac je dužan da vodi evidenciju prometa robe na osnovu isprava iz člana 29. ovog zakona.
Za trgovinu na prodajnom mestu vodi se evidencija za svako prodajno mesto posebno.
Za trgovinu ličnim nuđenjem i trgovinu putem automata iz člana 14. stav 1. tačka 2) ovog zakona,
evidencija se vodi na nivou celokupne trgovine tog trgovca na tržištu Republike Srbije.
Za daljinsku trgovinu evidencija se vodi na nivou celokupne daljinske trgovine tog trgovca na tržištu
Republike Srbije ili posebno za pojedine organizacione celine u skladu sa prethodno donetom
odlukom trgovca.
Trgovac je dužan da evidenciju iz stava 2. ovog člana učini dostupnom na prodajnom mestu.
Trgovac je dužan da evidenciju iz st. 3. i 4. ovog člana učini dostupnom na mestu koje se prijavi
ministarstvu nadležnom za poslove trgovine (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Ministar bliže propisuje sadržinu, oblik, način vođenja i mesto čuvanja evidencije iz stava 1. ovog
člana.
Oznaka poverenja
Član 31.
Oznaka poverenja je oznaka kojom se trgovac, odnosno pružalac usluge, roba/usluga ističe u
odnosu na konkurente, prema unapred utvrđenim kriterijumima.
Izdavalac oznake poverenja je pravno lice koje ne obavlja trgovinu robom/uslugama na koju se
oznaka poverenja odnosi, kao i povezano lice u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva.
Izdavalac oznake poverenja može biti i državni organ, organizacija kojoj su poverena javna
ovlašćenja, organ autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave.
Uslovi izdavanja oznake poverenja, odnosno kriterijumi za ocenu svojstava trgovca, pružaoca
usluge, robe/usluge i izdavanja oznake, određuje izdavalac oznake svojim aktom.
Uslovi iz stava 4. ovog člana moraju biti u neposrednoj vezi sa trgovcem, pružaocem usluge, robom
ili uslugom, obuhvatom robe/usluga na koju može da se odnosi i kriterijuma za izdavanje.
Izdavalac oznake poverenja dužan je da trgovcu, odnosno pružaocu usluge izda akt o ispunjenosti
uslova i kriterijuma iz stava 4. ovog člana.
Izdavalac oznake poverenja, odnosno trgovac i pružalac usluge, dužni su da učine dostupnim akt iz
- 4. i 6. ovog člana, svakom zainteresovanom licu, na mestu prodaje, putem interneta ili na drugi
način kojim se omogućava jednostavan i besplatan pristup tom dokumentu.
- Posebni uslovi za obavljanje trgovine na
malo i pružanje usluga potrošačima
Podaci o trgovcu i pružaocu usluge
Član 32.
Trgovac i pružalac usluge su dužni da na prodajnom mestu vidno istaknu poslovno ime, matični broj
i adresu sedišta.
Trgovac i pružalac usluge koji su fizička lica, dužni su da na prodajnom mestu vidno istaknu ime i
prezime, adresu i broj iz odgovarajućeg registra.
Trgovac i pružalac usluge su dužni da na prodajnom objektu pored podataka iz st. 1. i 2. ovog
člana, vidno istaknu i adresu tog prodajnog objekta.
Ako trgovac na prodajnom objektu ističe vrstu trgovinskog formata, dužan je da prodajni objekat
klasifikuje u skladu sa članom 14. stav 4. ovog zakona.
Trgovac i pružalac usluge u daljinskoj trgovini dužni su da potrošaču pre kupovine učine dostupnim
podatke iz st. 1. i 2. ovog člana.
Radno vreme
Član 33.
Trgovac i pružalac usluge samostalno određuju radno vreme u skladu sa ovim zakonom i posebnim
propisom jedinice lokalne samouprave.
Trgovac i pružalac usluge su dužni da na jasan, nesumnjiv i lako uočljiv način istaknu radno vreme
na prodajnom mestu, kao i da se u svakom trenutku pridržavaju označenog radnog vremena.
U slučaju vanrednih promena, prekida ili drugih oblika privremenog prestanka obavljanja trgovine
na određenom prodajnom mestu, trgovac i pružalac usluge su dužni da te izmene označe na način
iz stava 2. ovog člana, pre prestanka obavljanja trgovine.
Deklaracija
Član 34.
Roba u trgovini na malo mora da ima deklaraciju koja sadrži podatke o nazivu i vrsti robe, tipu i
modelu u skladu sa prirodom robe, količini izraženoj u jedinici mere ili komadu u skladu sa
svojstvima robe, poslovnom imenu proizvođača, a za robu iz uvoza poslovnom imenu uvoznika i
zemlji proizvodnje.
Proizvođač, odnosno za robu iz uvoza uvoznik, dužan je da snabde robu deklaracijom sa tačnim
podacima iz stava 1. ovog člana.
Podaci iz deklaracije za robu koja se nalazi u trgovini na malo ne mogu da se menjaju ili uklanjaju.
Deklaracija mora da se istakne uočljivo na jedan od sledećih načina:
1) na robi ili na njenom pakovanju (uključujući privezak, etiketu, alkicu, omot i sl.);
2) neposredno pored robe na mestu prodaje;
3) u katalogu ili drugom materijalu sa ponudom te robe koji je besplatno dostupan potrošačima na
prodajnom mestu, pre kupovine na način na koji se potrošači ne dovode u zabludu.
U daljinskoj trgovini trgovci su dužni da učine dostupnim podatke iz stava 1. ovog člana potrošaču
pre kupovine u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan.
Svi podaci iz stava 1. ovog člana moraju da budu navedeni na jasan, lako uočljiv i čitljiv način, na
srpskom jeziku, na ćiriličkom ili latiničkom pismu.
Kao zemlja proizvodnje u smislu stava 1. ovog člana, može da se navede Evropska unija (u daljem
tekstu: EU), ako se roba proizvodi u zemlji koja je članica EU.
Roba pored podataka iz stava 1. ovog člana mora biti označena mašinski čitljivom oznakom (GTIN
identifikacijom, QR kodom i dr.).
Roba može da bude označena i podacima na stranim jezicima, kao i žigom i drugim podacima ili
piktogramima, kojima se bliže identifikuju roba i njena svojstva.
Pored podataka iz stava 1. ovog člana koje sadrži deklaracija, roba se deklariše i u skladu sa
posebnim propisom kojim se uređuje deklarisanje i označavanje.
Isticanje cene
Član 35.
Trgovac je dužan da na jasan, nesumnjiv, lako uočljiv i čitljiv način istakne prodajnu cenu na robi
odnosno ambalaži, neposredno pored robe ili u slučaju daljinske trgovine neposredno pored prikaza
ili opisa robe.
Trgovac koji obavlja trgovinu na prodajnom mestu u objektu u koji potrošač ne može da uđe ili
trgovinu ličnim nuđenjem, dužan je da istakne prodajnu cenu na način iz stava 1. ovog člana ili na
vidnom mestu u cenovniku.
Prodajna cena je konačna cena po jedinici robe, uključujući poreze i dažbine.
Prodajna cena se za prethodno upakovanu robu obračunava za datu količinu prethodno upakovane
robe.
Prethodno upakovana roba je roba upakovana bez prisustva kupca, pri čemu se količina te robe ne
može promeniti bez promene pakovanja odnosno bez otvaranja pakovanja pri čemu nastaje vidno
oštećenje.
Prodajna cena se za robu koja nije upakovana nego se meri u prisustvu potrošača, obračunava po
kilogramu, litru, metru, kvadratnom metru, kubnom metru ili drugoj jedinici mere koja se uobičajeno
koristi za određenu robu.
Trgovac je dužan da za prethodno upakovanu robu istakne pored prodajne cene i jediničnu cenu.
Jedinična cena jeste konačna cena, uključujući i porez, po jedinici mere, kao što je kilogram, litar,
metar, kvadratni metar, kubni metar ili druga jedinica mere koja se uobičajeno koristi u prometu
određene robe/usluge.
Jedinična cena se ne mora posebno isticati ako je jednaka prodajnoj ceni.
Ministar bliže propisuje vrstu robe za koju se ističe jedinična cena i način isticanja.
U prodajnom objektu u kojem se obavlja trgovina na malo pored trgovine na veliko, trgovac je
dužan da jasno, na uočljiv način istakne prodajnu (maloprodajnu) cenu i veleprodajnu cenu za
svaku robu koju nudi na prodaju.
Trgovac je dužan da ukoliko oglašava prodajnu cenu robe, navede i jediničnu cenu robe.
Pružalac usluge je dužan da na vidnom mestu na jasan, nesumnjiv, lako uočljiv i čitljiv način istakne
samo jediničnu cenu usluge (npr. prema satu, kilometru, kilovat-satu i sl.).
Cena se ističe u dinarima.
Izuzetno od stava 14. ovog člana, trgovac koji obavlja elektronsku trgovinu koja je istovremeno
usmerena na potrošače u Republici Srbiji i na potrošače u inostranstvu, može isticati cenu i u
stranoj valuti na način kojim se potrošaču daje mogućnost da izabere valutu u kojoj će se prikazati
prodajna cena robe/usluge iz celokupne ponude tog trgovca. U slučaju iz ovog stava, trgovac je
dužan da obezbedi da se potrošaču koji elektronskoj trgovini pristupa iz Republike Srbije cena
prikazuje prvo u dinarima.
Izuzetno od st. 14. i 15. ovog člana, trgovac može da ističe cenu samo u stranoj valuti u sledećim
slučajevima:
1) sa naznakom obračunskog kursa, u trgovini uslugama u turizmu koje su u neposrednoj vezi sa
inostranstvom, vozilima odnosno u drugim slučajevima kada je u skladu sa posebnim propisima
dozvoljeno isticanje cene u Republici Srbiji u stranoj valuti, a plaćanje se izvršava u dinarima;
2) ako se u skladu sa zakonom kojim se uređuje devizno poslovanje plaćanje robe/usluge u
Republici Srbiji može izvršiti i u devizama;
3) ako elektronska trgovina nije usmerena na potrošače u Republici Srbiji.
U slučaju iz stava 16. tačka 1) ovog člana, trgovac je dužan da pri isticanju i naplaćivanju cene
naznači i kao obračunski kurs, primenjuje zvanični srednji kurs dinara.
Odredbe ovog člana ne primenjuju se na prodaju putem javnog nadmetanja.
Prodajni podsticaji
Član 36.
Prodajni podsticaj je ponuda robe/usluge pod povoljnijim uslovima u odnosu na redovnu ponudu, i
to naročito sa sniženom cenom, posebnim uslovima prodaje, isporuke, sa obećanjem nagrade, sa
pratećim poklonima, u programima lojalnosti, odnosno drugim pogodnostima.
Ponuda prodajnog podsticaja naročito sadrži:
1) vrstu podsticaja;
2) precizno i jasno određenje robe/usluge na koju se odnosi;
3) period važenja podsticaja, sa naznakom datuma početka i datuma isteka, a u slučaju rasprodaje
sa naznakom „dok traju zalihe”;
4) sve eventualne posebne uslove vezane za ostvarivanje prava na podsticaj.
Ako se prodajni podsticaj nudi za robu kojoj je umanjena upotrebna vrednost (roba sa greškom,
oštećenje, pred istekom roka trajanja i sl.), taj razlog se mora jasno i nedvosmisleno istaći na
prodajnom mestu.
Vaučer, kupon ili drugo sredstvo, koje se izdaje radi ostvarivanja prava na podsticaj, pored
podataka iz stava 2. ovog člana, mora da sadrži i podatke o izdavaocu, kao i novčanoj vrednosti ili
visini popusta.
Prodaja robe/usluge u okviru posebnih programa lojalnosti (kartice lojalnosti, sakupljanje bodova i
sl.) predstavlja poseban prodajni podsticaj gde trgovac i pružalac usluge pod jasno definisanim i
objavljenim uslovima određenim pogodnostima nagrađuju kupce za njihovu vernost.
Pri ponudi prodajnog podsticaja sa pratećim poklonom, trgovac može da koristi reči „besplatno”,
„plati jedan, uzmi dva”, „dva za jedan” i sl. samo ako kupac ne snosi nikakav trošak osim
neizbežnog troška isporuke.
Ponuda pratećeg poklona moguća je samo ako trgovac, odnosno pružalac usluge već nudi
robu/uslugu bez pratećeg poklona.
Ukoliko se poklon odnosi na dodatnu količinu prethodno upakovanog proizvoda, jedinična cena ne
sme da bude viša od jedinične cene proizvoda bez poklona i u tom slučaju trgovac snosi teret
dokazivanja.
Promotivna prodaja je prodaja robe koja se prvi put uvodi u ponudu trgovca i koja se stoga nudi po
nižoj ceni od cene koja će biti formirana u redovnoj ponudi.
Prodaja sa sniženom cenom
Član 37.
Prodaja sa sniženom cenom može da bude:
1) rasprodaja;
2) sezonsko sniženje;
3) akcijska prodaja.
U slučaju prodaje robe/usluge sa sniženom cenom, trgovac, odnosno pružalac usluge je dužan da
pored ponude prodajnog podsticaja, u skladu sa članom 36. stav 2. ovog zakona, na prodajnom
mestu jasno istakne i sniženu i prethodnu cenu.
Rasprodaja robe je prodaja po nižoj ceni u odnosu na prethodnu cenu, u slučaju prestanka
poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u određenim objektima ili prestanka prodaje određene
robe.
Trgovac je dužan da fizički izdvoji robu koja je predmet rasprodaje od prodaje robe pod redovnim
uslovima. Od objavljivanja rasprodaje do kraja njenog trajanja trgovac ne sme da naručuje i
uključuje u rasprodaju nove količine robe koja je predmet rasprodaje.
Sezonsko sniženje je prodaja robe po sniženoj ceni nakon proteka sezone i najviše dva puta
godišnje. Sezonsko sniženje započinje u razdoblju između 25. decembra i 10. januara i 1. i 15. jula.
Sezonsko sniženje iz stava 5. ovog člana može trajati najviše 60 dana po sezonskom sniženju.
Akcijska prodaja je prodaja robe/usluge po ceni koja je niža od prethodne cene te robe/usluge i
traje ne duže od 31 dan.
Trgovac i pružalac usluge koji organizuju akcijsku prodaju sa rokom važenja do tri dana ne moraju
da istaknu sniženu i prethodnu cenu, već jasno određenje procenta sniženja.
Oglašavanje prodajnih podsticaja
Član 38.
Zabranjeno je oglašavanje prodajnih podsticaja za robu koje ima u tako maloj količini da je
očigledno da se time namerava privlačenje kupaca radi navođenja na kupovinu druge robe, osim
ako nije naznačena jasno raspoloživa količina na dan početka prodajnog podsticaja.
Kod oglašavanja procenta sniženja, najveći procenat sniženja može da se navede ukoliko se
odnosi na najmanje jednu petinu robe u asortimanu trgovca na svakom prodajnom mestu na koji se
prodajni podsticaj odnosi.
Kod oglašavanja procenta sniženja, najveći procenat sniženja može da se navede ukoliko se
odnosi na najmanje jednu petinu robe u asortimanu trgovca koji obavlja daljinsku trgovinu ili
trgovinu ličnim nuđenjem.
Zabranjeno je oglašavanje prodajnih podsticaja kojim se oglašava navodna rasprodaja ili prividno
sniženje cene robe ili usluga, obim sniženja ili sl., ako je ranija cena neistinito prikazana ili je
roba/usluga bila ponuđena po ranijoj ceni u zanemarljivo kratkom periodu.
Ako se oglašavaju roba ili usluga po cenama povlašćenim za određene kategorije lica, za određeno
područje, prodajno mesto i određeni period vremena, mora se tačno označiti kategorija lica,
područje, prodajno mesto i period za koji cena važi.
Ako se u oglasnoj poruci porede cene robe ili usluga različitog kvaliteta, odnosno cene robe sa
nedostatkom i bez njega, mora se navesti da je niža cena uslovljena nižim kvalitetom, odnosno
nedostatkom.
Na oglašavanje prodajnih podsticaja, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano, primenjuju se
odredbe zakona kojim se uređuje oglašavanje.
- ZAŠTITA TRŽIŠTA I UNAPREĐENjE TRGOVINE
Privremene mere zaštite tržišta
Član 39.
Radi sprečavanja poremećaja na tržištu ili otklanjanja štetnih posledica poremećaja na tržištu u
pogledu snabdevanja robom i uslugama od vitalnog značaja za život i zdravlje ljudi i za rad
privrednih subjekata, ustanova i drugih organizacija od opšteg interesa, Vlada može da odredi
privremene mere koje se odnose na određenu vrstu robe i usluga, određenu kategoriju trgovaca,
pružalaca usluga ili potrošača, radno vreme, na potrebu sprovođenja obaveza preuzetih
međunarodnim ugovorom, na cene, kao i na druge uslove za obavljanje trgovine, osim mera koje
se odnose na uvoz i izvoz robe.
Vlada će odrediti privremene mere iz stava 1. ovog člana, kao i vremenski period primene tih mera,
srazmerno cilju i očekivanim rezultatima, koji ne može biti duži od šest meseci od dana određivanja
privremene mere, odnosno najduže do ispunjenja obaveze kada je u pitanju sprovođenje obaveza
preuzetih međunarodnim ugovorom, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Podsticajne mere
Član 40.
U cilju unapređenja i razvoja trgovine i/ili elektronske trgovine u Republici Srbiji, Vlada može da
odredi podsticajne mere koje se naročito odnose na određenu kategoriju trgovaca ili pružalaca
usluga, određenu vrstu robe ili usluga, oblik i vrstu trgovine, kao i način obavljanja trgovine.
Vlada bliže uređuje podsticajne mere iz stava 1. ovog člana, kao i vremenski period primene tih
mera, srazmerno cilju i očekivanim rezultatima njihove primene.
Nepoštena tržišna utakmica
Član 41.
Nepoštena tržišna utakmica (nelojalna konkurencija) je radnja trgovca ili pružaoca usluge usmerena
protiv drugog trgovca, pružaoca usluge, odnosno konkurenta, kojom se krše kodeksi poslovnog
morala i dobri poslovni običaji i kojom se prouzrokuje ili može prouzrokovati šteta drugom trgovcu,
odnosno pružaocu usluge (konkurentu), a naročito:
1) iznošenjem neistinitih i uvredljivih tvrdnji o drugom trgovcu ili pružaocu usluge;
2) iznošenjem podataka o drugom trgovcu ili njegovoj robi, pružaocu usluge ili usluzi, koji su
usmereni na narušavanje ugleda i poslovanja tog trgovca ili pružaoca usluga;
3) prodajom robe sa oznakama, podacima ili oblikom, kojima se opravdano stvara zabuna kod
potrošača u pogledu izvora, kvaliteta i drugih svojstava te robe ili usluge;
4) sticanjem, korišćenjem i odavanjem poslovne tajne bez saglasnosti njenog imaoca, radi
otežavanja njegovog položaja na tržištu;
5) obećanje, odnosno davanje poklona veće vrednosti, imovinskih ili drugih pogodnosti drugim
trgovcima ili pružaocima usluga, kako bi se njihovom davaocu obezbedila prednost u odnosu na
konkurente;
6) neovlašćeno isticanje oznake kvaliteta, oznake poverenja ili sličnog znaka od strane trgovca.
Nepoštena tržišna utakmica je zabranjena.
Trgovac i pružalac usluge koji pretrpi štetu zbog radnje nepoštene tržišne utakmice, ima pravo na
naknadu te štete.
Tužbom zbog nepoštene tržišne utakmice (nelojalne konkurencije), može se zahtevati utvrđivanje
radnje nepoštene tržišne utakmice, zabrana njenog daljeg vršenja, otklanjanje nastalih posledica,
kao i naknada štete.
Oštećeni trgovac i pružalac usluge (konkurent) ima pravo na naknadu materijalne štete, kao i
nematerijalne štete zbog povrede poslovnog ugleda.
Sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu nematerijalne štete, ako nađe da okolnosti slučaja to
opravdavaju, a naročito značaj, trajanje i intenzitet povrede, efekat povrede na poslovanje tužioca,
značaj povređenog dobra i cilj kome služi ta naknada štete, kao i tome da se njome ne pogoduje
težnjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i društvenom svrhom.
Tužba se može podneti u roku od šest meseci od saznanja za štetu i štetnika, a najkasnije u roku
od tri godine od okončanja radnje.
Sud može narediti da se presuda kojom se usvaja tužbeni zahtev, objavi u „Službenom glasniku
Republike Srbije”, na trošak štetnika.
Postupak po tužbi zbog nepoštene tržišne utakmice je hitan.
Nedozvoljena špekulacija
Član 42.
Zabranjene su radnje trgovca kojima je cilj, odnosno posledica značajan poremećaj na tržištu, kao i
sprečavanje ili otežavanje sprovođenja propisanog ograničenja obavljanja trgovine iz člana 39.
ovog zakona, a naročito prikrivanjem određene robe, ograničavanjem ili obustavljanjem njene
prodaje, zaključivanjem prividnih ugovora o prodaji određene robe kojima se bitno menja ponuda ili
tražnja i nivo cena na tržištu (nedozvoljena špekulacija).
Zabrana piramidalne trgovine
Član 43.
Zabranjeno je organizovanje, obavljanje, reklamiranje i podsticanje piramidalne trgovine.
Piramidalna trgovina, u smislu ovog zakona, predstavlja trgovinu kojom se kupcima omogućava
kupovina robe ili usluge isključivo od lica uključenih u lanac ili mrežu preprodaje robe ili usluga
(članovi mreže), i to kada prodavac uslovljava kupovinu:
1) obavezom plaćanja članarine ili druge naknade organizatoru mreže ili drugom članu mreže;
2) obavezom kupovine iste ili druge robe u količini ili vrednosti za koje prodavac zna ili mora znati
da su nerazumno visoke;
3) obavezom nalaženja drugih lica koja će se baviti preprodajom robe iz ponude prodavca, ako je
pravo na nagradu za nalaženje tih lica uslovljeno prethodnim plaćanjem ili davanjem posebne
naknade prodavcu.
Praćenje trgovine i tržišta
Član 44.
Ministarstvo pribavlja od trgovaca i državnih organa podatke o trgovini i trgovinskoj mreži, radi
iniciranja i praćenja efekata mera ekonomske politike u oblasti tržišta i trgovine.
Trgovac je dužan da dostavi Ministarstvu podatke iz stava 1. ovog člana, o kojima se ne vodi
službena evidencija u skladu sa drugim propisom, jednom godišnje, najkasnije do 31. marta sa
stanjem na dan 31. decembar prethodne godine.
Podaci iz stava 1. ovog člana daju se u elektronskoj formi.
Pribavljeni podaci i izveštaji se daju na zahtev i po potrebama državnih organa, radi oblikovanja
ekonomske politike, razmatranja i donošenja mera razvoja i zaštite strukture tržišta, kao i za druge
potrebe u skladu sa zakonom.
Ako podaci iz stava 1. ovog člana predstavljaju poslovnu tajnu u smislu zakona kojim se uređuje
zaštita poslovne tajne, trgovac je dužan da obavesti Ministarstvo o tome.
Vlada bliže propisuje oblik i sadržinu obrasca, način za dostavu i čuvanje podataka iz stava 1. ovog
člana.
- NADZOR
Pojam
Član 45.
Nadzor nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, sprovodi
Ministarstvo, kao i drugi državni organi u skladu sa svojim delokrugom uređenim posebnim
propisima.
Inspekcijski nadzor
Član 46.
Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrše:
1) Ministarstvo, preko tržišnih inspektora;
2) jedinice lokalne samouprave, preko komunalnih inspektora u delu nadzora nad trgovinom ličnim
nuđenjem, trgovinom iz člana 14. stav 1. tač. 2) i 3) ovog zakona, izuzev kioska, kao i u pogledu
isticanja i pridržavanja radnog vremena i isticanja podataka iz člana 32. st. 1–3. ovog zakona;
3) drugi državni organi u skladu sa svojim delokrugom, prema posebnim propisima.
Poslove iz stava 1. tačka 2) ovog člana, jedinice lokalne samouprave obavljaju kao poverene
poslove.
Glavni tržišni inspektor rukovodi poslovima inspekcijskog nadzora koji obavljaju tržišni inspektori,
kao i poslove koordinacije, odnosno razmene podataka u vezi sa obavljanjem tržišnog nadzora.
Lice koje obavlja poslove tržišnog inspektora mora da ima stečeno visoko obrazovanje na
studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske
studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje
četiri godine, odnosno druge uslove određene zakonom koji uređuje prava i dužnosti državnih
službenika, drugim propisom i aktom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u
Ministarstvu, kao i položen ispit za inspektora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski
nadzor i poseban stručni ispit za tržišnog inspektora.
Glavni tržišni inspektor, pored uslova iz stava 4. ovog člana, mora da ispunjava uslove za rad na
položaju, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika i uslove za
rukovodioca inspekcije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.
Komunalni inspektor koji obavlja poslove nadzora iz stava 1. tačka 2) ovog člana, mora da ima
položen ispit za inspektora, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor i poseban
stručni ispit za tržišnog inspektora.
Program i način polaganja posebnog stručnog ispita za tržišnog inspektora uređuje ministar.
Na pitanja inspekcijskog nadzora nad primenom ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog
zakona, koja nisu posebno uređena ovim zakonom, primenjuje se zakon kojim se uređuje
inspekcijski nadzor.
Službena legitimacija i oprema
Član 47.
Tržišni inspektor prilikom vršenja nadzora ima službenu legitimaciju, značku i odgovarajuću vrstu
odeće, obuće i opreme.
Ministar propisuje izgled značke i odgovarajuću vrstu odeće, obuće i opreme koju nosi tržišni
inspektor.
Ovlašćenja tržišnog inspektora
Član 48.
U vršenju inspekcijskog nadzora, tržišni inspektor ima ovlašćenje da:
1) pregleda poslovni prostor, odnosno prostor u kojem se obavlja trgovinska delatnost;
2) vrši uvid u poslovne knjige, evidencije, isprave, elektronske dokumente, kao i u drugu
dokumentaciju u vezi sa obavljanjem trgovine, a koju nije mogao da pribavi po službenoj dužnosti,
kao i da je kopira ili na drugi način preuzme;
3) vrši identifikaciju lica koja obavljaju trgovinsku delatnost, putem uvida u ličnu ispravu ili drugu
javnu ispravu sa fotografijom;
4) uzima pisane i usmene izjave lica koja obavljaju trgovinu, odnosno svedoka ili službenih lica, kao
i da poziva ova lica da daju izjave, o pitanjima od značaja za predmet nadzora;
5) fotografiše, vrši video-snimanje prostora u kojem se vrši nadzor, odnosno robe i drugih predmeta
koji su predmet nadzora;
6) vrši pregled vozila, u slučaju saznanja da je to vozilo u funkciji obavljanja trgovine;
7) određuje, odnosno uzima uzorke robe i drugih predmeta;
8) prikuplja podatke relevantne za predmet nadzora;
9) naloži popis robe, odnosno evidenciju prometa;
10) zatraži od nadležnog suda da donese odluku kojom se dozvoljava uviđaj u stambenom i
pratećem prostoru, odnosno nalog za pretres stambenog ili pratećeg prostora u slučaju saznanja
odnosno sumnje da se u tom prostoru obavlja nedozvoljena delatnost;
11) zahteva asistenciju policije, odnosno komunalne milicije, ako osnovano proceni da je to
potrebno prema prilikama određenog slučaja;
12) obavi prikrivenu kupovinu;
13) preduzima druge radnje u skladu sa zakonom.
Pod poslovnim prostorom iz stava 1. tačka 1) ovog člana, smatra se i stan, prateća prostorija ili
drugi prostor stambenog karaktera, koji je registrovan kao sedište ili kao mesto u kojem se obavlja
delatnost, u skladu sa propisima o registraciji privrednih subjekata, odnosno drugim propisima
kojima se uređuju posebne delatnosti.
Prikrivena kupovina
Član 49.
Prikrivena kupovina obavlja se na način koji je predviđen propisima koji regulišu inspekcijski nadzor.
Nalog za inspekcijski nadzor koji sadrži navođenje metoda prikrivene kupovine, sa propisanim
elementima i obrazloženjem, izdaje lice ovlašćeno za izdavanje naloga za inspekcijski nadzor.
Po obavljenoj prikrivenoj kupovini u daljinskoj trgovini, tržišni inspektor ne predočava nadziranom
subjektu službenu legitimaciju, dok mu nalog za službeni nadzor može dostaviti elektronskim
putem, sa zvanične službene elektronske adrese.
Dužnosti tržišnog inspektora
Član 50.
U vršenju inspekcijskog nadzora, tržišni inspektor je dužan da:
1) u pisanom obliku obavesti nadziranog subjekta o predstojećem inspekcijskom nadzoru, na
propisan način i u propisanom roku, osim u slučajevima izuzetaka koji su propisani zakonom kojim
se uređuje inspekcijski nadzor;
2) pre početka obavljanja radnji u kontroli, predoči službenu legitimaciju i uruči nadziranom subjektu
nalog za inspekcijski nadzor, odnosno pokaže mu nalog i predoči njegovu sadržinu kada nadzirani
subjekat odbije uručenje naloga za inspekcijski nadzor;
3) inspekcijski nadzor, nadziranog subjekta koji je pravno lice, preduzetnik ili drugi organizacioni
oblik preko koga fizičko ili pravno lice obavlja delatnost ili vrši aktivnost, vrši u radno vreme tog
nadziranog subjekta, osim u situacijama koje su predviđene zakonom;
4) se pridržava granica svog ovlašćenja;
5) se pridržava sadržaja predmeta naloga i vremena planiranog trajanja inspekcijskog nadzora,
osim u slučajevima izuzetaka koji su propisani zakonom;
6) u vršenju inspekcijskog nadzora prema organizacionoj jedinici nadziranog subjekta, sve podatke
u pogledu zajedničkih elemenata, opštih akata i procesa nadziranog subjekta ako su potrebni,
pribavi preko inspekcije nadležne prema mestu sedišta nadziranog subjekta;
7) u slučaju uviđaja u stambenom prostoru, pribavi pisanu odluku nadležnog suda ili pisani
pristanak vlasnika ili korisnika prostora i sprovede uviđaj najkasnije u roku od 15 dana od dana
izdavanja odluke nadležnog suda;
8) potpisom inspektora i nadziranog subjekta, odnosno prisutnog lica overi kontrolne liste iz
inspekcijskog nadzora koje su propisane sadržine sa činjenicama konstatovanim u njima i takve
uruči kontrolisanom subjektu kao sastavni deo zapisnika;
9) preduzme, predloži i odredi mere ili radnje za koje je ovlašćen;
10) izda potvrdu nadziranom subjektu o oduzetim predmetima;
11) odmah pošto utvrdi da subjekat neregistrovano obavlja delatnost donese rešenje o izricanju
mera i oduzme robu koja je zatečena kod neregistrovanog subjekta;
12) obezbedi da sve kopije dokumentacije, koje su u funkciji predmeta inspekcijskog nadzora, budu
verne originalu;
13) podnese prijavu nadležnom organu, odnosno zahtev za pokretanje prekršajnog postupka ili izda
prekršajni nalog za kažnjive radnje;
14) vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru u elektronskoj formi kroz upravljački informacioni
sistem;
15) sa oduzetim predmetima postupa u skladu sa zakonom;
16) ne izrekne meru prema nadziranom subjektu, ako je isti postupio prema aktu o primeni propisa
u pogledu predmeta akta o primeni propisa, a da nije došlo do ostvarenja izuzetnih uslova za
izricanje mera u skladu sa zakonom;
17) pohađa predviđene obuke i druge oblike stručnog usavršavanja za obavljanje inspekcijskog
nadzora;
18) postupa profesionalno, u skladu sa kodeksom ponašanja državnih službenika, sa uvažavanjem
i poštovanjem prema licima koja se pojavljuju u postupku inspekcijskog nadzora, kao i da poštuje
načelo srazmernosti u pogledu načina preduzimanja radnji u postupku, tako da se smetnje u
obavljanju poslovanja svedu na nužnu meru;
19) se uzdrži od obavljanja privredne ili druge delatnosti i poslova za sebe ili drugog poslodavca iz
oblasti u kojoj vrši inspekcijski nadzor, učestvovanja u radu stručnih grupa ili tela nadziranih
subjekata, odnosno lica koja podležu inspekcijskom nadzoru ili od obavljanja druge službe, poslova
i postupaka koji su u suprotnosti sa položajem i ulogom inspektora i štete njegovoj samostalnosti i
vršenju posla.
Povreda radne dužnosti iz stava 1. tač. 4), 9), 13) i 19) ovog člana, predstavljaju teže povrede
radnih dužnosti.
Ovlašćenja i dužnosti komunalnog inspektora
Član 51.
U obavljanju poslova iz člana 46. stav 1. tačka 2) ovog zakona, komunalni inspektor ima ista
ovlašćenja i dužnosti kao tržišni inspektor, u skladu sa ovim zakonom.
Mere u postupku inspekcijskog nadzora
Član 52.
U vršenju inspekcijskog nadzora, tržišni inspektor je ovlašćen da izrekne sledeće mere:
1) preventivne mere;
2) otklanjanje utvrđene nezakonitosti;
3) privremenu zabranu trgovine određenom robom, odnosno vršenja određene usluge;
4) privremeno zatvaranja prodajnog objekta;
5) privremenu zabranu obavljanja trgovine ličnim nuđenjem;
6) privremenu zabranu obavljanja daljinske trgovine;
7) oduzimanje robe.
Troškovi vezani za sprovođenje propisanih mera padaju na teret lica protiv kojeg je mera određena.
Otklanjanje nezakonitosti
Član 53.
Ako otkrije nezakonitost u poslovanju ili postupanju nadziranog subjekta, tržišni inspektor će
zapisnikom o inspekcijskom nadzoru naložiti otklanjanje utvrđene nezakonitosti sa primerenim
rokom za otklanjanje nezakonitosti.
Rok iz stava 1. ovog člana ne može biti kraći od 24 sata, ni duži od dva meseca, osim ako je za
određenu nezakonitost ili povredu zakona ovim ili posebnim zakonom drugačije propisano.
Ako inspektor utvrdi da je nadzirani subjekt preduzeo mere koje su mu naložene i otklonio
nezakonitost, okončava postupak inspekcijskog nadzora dostavljanjem nadziranom subjektu
zapisnika u kome se navodi da su otklonjene nezakonitosti u njegovom poslovanju ili postupanju.
Ako nadzirani subjekt u ostavljenom roku ne otkloni utvrđenu nezakonitost, inspektor donosi
rešenje kojim izriče meru za otklanjanje nezakonitosti i štetnih posledica i ispunjenja propisanih
obaveza sa primerenim rokom iz stava 2. ovog člana.
Inspektor može bez odlaganja doneti rešenje kojim izriče mere za otklanjanje nezakonitosti, bez
prethodnog ukazivanja na nezakonitost i ostavljanja roka za otklanjanje nezakonitosti i štetnih
posledica i ispunjavanje propisanih obaveza, ako to nalaže neophodnost preduzimanja hitnih mera
radi sprečavanja ili otklanjanja neposredne opasnosti po život ili zdravlje ljudi, životnu sredinu ili
biljni ili životinjski svet, usled nebezbednog i neusaglašenog proizvoda, radi sprečavanja
poremećaja na tržištu ili otklanjanja štetnih posledica poremećaja na tržištu u pogledu snabdevanja
robom i uslugama od vitalnog značaja za život i zdravlje ljudi i za rad privrednih subjekata, ustanova
i drugih organizacija od opšteg interesa.
Inspektor može istovremeno izreći više mera za otklanjanje nezakonitosti.
Mera otklanjanja nezakonitosti ne isključuje istovremenu primenu drugih mera propisanih zakonom.
Privremena zabrana trgovine određenom robom,
odnosno pružanje određene usluge
Član 54.
Tržišni inspektor će izreći meru privremene zabrane trgovine određenom robom, odnosno vršenja
određene usluge, ako se utvrdi da nisu ispunjeni propisani uslovi za trgovinu tom robom, odnosno
uslugom.
Zabranom iz stava 1. ovog člana zabranjuje se stavljanje na tržište, uključujući nuđenje, izlaganje,
isporučivanje i činjenje dostupnim robe, odnosno na drugi način onemogućava prodaja robe koja je
predmet zabrane.
Roba koja je predmet zabrane može biti određena po vrsti, seriji, komadu, količini, odnosno na
drugi način identifikacije robe koja ne ispunjava propisane uslove za stavljanje u promet.
Zabranom iz stava 1. ovog člana nalaže se prestanak vršenja određene usluge, odnosno
zabranjuje početak pružanja određene usluge koja je predmet zabrane, uključujući zabranu prodaje
robe koja prati pružanje usluge.
Lice kome je izrečena mera privremene zabrane trgovine određenom robom, odnosno vršenje
određene usluge, ne može istu staviti na tržište, izvesti, uništiti na odgovarajući način ili raspolagati
na bilo koji način, odnosno nastaviti vršenje usluge, dok tržišni inspektor u potvrđujućem
vanrednom inspekcijskom nadzoru ne potvrdi da su otklonjeni razlozi zbog kojih je izrečena mera iz
stava 1. ovog člana, odnosno da je roba trajno uklonjena sa tržišta.
Privremeno zatvaranje prodajnog objekta
Član 55.
Tržišni inspektor će izreći meru privremenog zatvaranja prodajnog objekta:
1) ako prodajni objekat ne ispunjava propisane uslove za trgovinu koja se u njemu obavlja;
2) ako ne ispunjava uslove iz člana 25. ovog zakona;
3) ako se ne postupi po nalogu za otklanjanje nezakonitosti iz člana 53. ovog zakona, u
ostavljenom roku, u odnosu na prodajni objekat u kojem su utvrđene te nepravilnosti;
4) ako postupi suprotno meri zabrane trgovine određene robe/usluge iz člana 54. ovog zakona.
Meru iz stava 1. ovog člana može da izrekne Glavni tržišni inspektor, ako ne postoji stvarna
mogućnost za obavljanje kontrole u tom objektu, odnosno ako postupajući tržišni inspektor bude
sprečen ili onemogućen da sprovede kontrolu.
Privremeno zatvaranje prodajnog objekta se određuje do otklanjanja utvrđene nepravilnosti,
odnosno do sprovođenja kontrole u smislu stava 1. tačka 3) ovog člana, a najduže do šest meseci.
Mera iz stava 1. ovog člana sprovodi se zatvaranjem prodajnog objekta, isticanjem rešenja kojim je
određena mera i pečaćenjem ulaza u taj objekat.
Privremena zabrana obavljanja trgovine ličnim nuđenjem
Član 56.
Tržišni inspektor će izreći meru privremene zabrane obavljanja trgovine ličnim nuđenjem ako se
utvrdi povreda uslova propisanih ovim zakonom.
Zabrana iz stava 1. ovog člana može da se odnosi na određeni oblik trgovine ličnim nuđenjem,
određenu vrstu robe, područje, lica koja obavljaju trgovinu, odnosno druge uslove u pogledu kojih je
utvrđena povreda ovog zakona.
Mera iz stava 1. ovog člana određuje se u trajanju do ispunjenja propisanih uslova, a najduže šest
meseci.
Privremena zabrana obavljanja daljinske trgovine
Član 57.
Tržišni inspektor će izreći meru privremene zabrane obavljanja daljinske trgovine ako se utvrdi
povreda uslova propisanih ovim zakonom.
Zabrana iz stava 1. ovog člana može da se odnosi na određeni oblik daljinske trgovine, određenu
vrstu robe, područje, lica koja obavljaju trgovinu, odnosno druge uslove u pogledu kojih je utvrđena
povreda ovog zakona.
Mera iz stava 1. ovog člana određuje se u trajanju do ispunjenja propisanih uslova, a najduže šest
meseci.
Oduzimanje robe
Član 58.
Tržišni inspektor će oduzeti robu licu:
1) koje zatekne u obavljanju trgovine, odnosno u pripremi robe radi stavljanja u promet, a koje nije
trgovac u smislu ovog zakona;
2) koje obavlja trgovinu ličnim nuđenjem, trgovinu iz člana 14. tač. 2) i 3) ovog zakona, izuzev
kioska, suprotno meri privremene zabrane obavljanja trgovine iz čl. 54. i 56. ovog zakona.
Predmet mere oduzimanja iz ovog člana je roba koja se zatekne na mestu i u vreme obavljanja
kontrole, i to roba koja je stavljena u promet, odnosno pripremljena radi stavljanja u promet
(uskladištena, spremljena i sl.), koja se nalazi u posedu lica iz stava 1. ovog člana, bez obzira na
podatke o svojini na toj robi i druge podatke iz isprava koje prate robu.
Prilikom oduzimanja robe, izdaje se potvrda sa podacima o vrsti i količini oduzete robe.
Roba koja se zatekne na mestu kontrole, a koja je očigledno napuštena, uklanja se i ima svojstvo
oduzete robe, o čemu se donosi rešenje.
Inspektor je dužan da u slučaju oduzimanja robe iz stava 4. ovog člana istakne rešenje kojim je
izrekao mere vidno na objektu ili mestu koje je bilo predmet inspekcijskog nadzora, čime se smatra
da je izvršena uredna dostava, što se konstatuje u zapisniku o inspekcijskom nadzoru.
Čuvanje, prodaja, ustupanje bez naknade i uništavanje oduzete robe
Član 59.
Inspekcija obezbeđuje čuvanje oduzete robe.
Ako su oduzeti predmeti podložni kvarenju ili ako su troškovi čuvanja predmeta znatni tržišni
inspektor će odrediti da se oni prodaju, ako ovi predmeti ispunjavaju propisane uslove za stavljanje
na tržište i o tome obaveštava lice, odnosno organizacionu jedinicu za vođenje odgovarajućeg
postupka, tržišni inspektor sačinjava video ili fotografski zapis ove robe.
Oduzetu robu koja ispunjava propisane uslove za stavljanje na tržište po konačnosti rešenja o
oduzimanju, prodaje organ preko čijih inspektora je oduzeta roba.
Sredstva ostvarena prodajom robe, iz stava 2. ovog člana, po odbitku troškova, uplaćuju se u
budžet Republike Srbije, ako je roba oduzeta preko tržišnih inspektora, odnosno u budžet jedinice
lokalne samouprave, ako je oduzeta preko komunalne inspekcije.
Vlada, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave, može robu iz stava 2. ovog člana i
robu čija prodaja nije moguća, ustupiti bez naknade za humanitarne svrhe državnim organima,
ustanovama socijalne zaštite, vaspitno-obrazovnim ustanovama, ustanovama kulture, humanitarnim
organizacijama i drugim korisnicima humanitarne pomoći, kao i za druge opravdane svrhe.
Ako se procenom utvrdi da prodaja oduzete robe nije ekonomski opravdana ili ako prodaja te robe
iz drugih razloga nije stvarno ili pravno moguća, odnosno ako je uništavanje oduzete robe
predviđeno posebnim propisima, uništava se na način i pod uslovima koji omogućavaju efikasnost i
bezbednost postupanja, po konačnosti rešenja o oduzimanju.
Troškove uništavanja robe snosi lice kojem je ta roba oduzeta.
Vlada bliže uređuje ustupanja oduzete robe bez naknade.
Ministar bliže uređuje uništavanje, način i uslove prodaje oduzete robe.
Prestanak pravnog dejstva mere
Član 60.
Pravno dejstvo mere iz člana 52. stav 1. tač. 2)–6) ovog zakona prestaje da važi kada se utvrdi da
su otklonjeni razlozi za izricanje mere.
Pravno dejstvo mere prestaje da važi po sili zakona, protekom najdužeg zakonskog roka za
određenu meru.
Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora
Član 61.
Postupak inspekcijskog nadzora u smislu ovog zakona vrši se po službenoj dužnosti ili po zahtevu
stranke.
Inspekcijski nadzor počinje kad tržišni inspektor uruči nadziranom subjektu, odnosno prisutnom licu
nalog za inspekcijski nadzor.
Ako nadzirani subjekat, odnosno prisutno lice odbija uručenje naloga za inspekcijski nadzor, smatra
se da inspekcijski nadzor počinje pokazivanjem naloga i predočavanjem njegove sadržine
nadziranom subjektu, odnosno prisutnom licu.
Kada u skladu sa zakonom nalog za inspekcijski nadzor nije izdat, inspekcijski nadzor počinje
preduzimanjem prve radnje tržišnog inspektora s tim ciljem.
Prijave povrede zakona, odnosno druge informacije i akti drugog naziva podneti radi iniciranja
inspekcijskog nadzora, imaju dejstvo inicijative za pokretanje postupka, a podnosioci tih inicijativa,
nemaju svojstvo stranke u postupku koji se može pokrenuti na osnovu te inicijative.
Zapisnik
Član 62.
O svim radnjama u postupku inspekcijskog nadzora od značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja,
tržišni inspektor sastavlja zapisnik, u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak i
zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.
O pitanjima koja nisu od neposrednog značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja, tržišni inspektor
sastavlja službenu belešku.
Zapisnik se dostavlja stranci u skladu sa zakonom odmah po okončanju radnje u postupku, a ako to
nije moguće, najkasnije u roku od osam radnih dana od dana izvođenja radnje u postupku.
Digitalizacija spisa predmeta
Član 63.
Spisi predmeta inspekcijskog nadzora, kao i pojedine isprave u spisima mogu da se vode u obliku
elektronskog dokumenta u skladu sa zakonom koji uređuje elektronski dokument.
Obezbeđenje dokaza
Član 64.
Radi obezbeđenja dokaza, tržišni inspektor može privremeno oduzeti određene predmete (stvari,
opremu, isprave i sl.), koji su u neposrednoj vezi sa utvrđivanjem činjeničnog stanja u postupku
inspekcijskog nadzora.
O obezbeđenju dokaza, koje se vrši po službenoj dužnosti, donosi se zaključak.
Rok za donošenje rešenja
Član 65.
Ako utvrdi nezakonitost i na zapisnik naloži otklanjanje nezakonitosti, a nadzirani subjekt ne otkloni
utvrđenu povredu u ostavljenom roku, tržišni inspektor će doneti rešenje u skladu sa svojim
ovlašćenjem, u roku od pet dana od dana izdavanja zapisnika o kontrolnom inspekcijskom nadzoru.
Ako utvrđena nezakonitost zahteva da se bez odlaganja donese rešenje kojim se izriče mera za
otklanjanje nezakonitosti, bez prethodnog nalaganja otklanjanja nezakonitosti na zapisnik, kao i
mere iz člana 52. stav 1. tač. 3)–7) ovog zakona, tržišni inspektor će doneti rešenje u skladu sa
svojim ovlašćenjem, najkasnije u roku od osam radnih dana od dana dostavljanja zapisnika.
U slučaju preduzimanja mera protiv neregistrovanog subjekta rešenje se donosi odmah pošto
inspektor utvrdi da subjekt neregistrovano obavlja delatnost.
Žalba
Član 66.
Protiv rešenja tržišnog inspektora, odnosno komunalnog inspektora, dopuštena je žalba ministru u
roku 15 dana od dana prijema rešenja.
Rešenje ministra je konačno u upravnom postupku, i protiv njega može da se pokrene upravni spor.
Žalba ne odlaže izvršenje rešenja kojim se izriče mera iz člana 54. i čl. 56–58. ovog zakona.
- KAZNENE ODREDBE
Član 67.
Novčanom kaznom od 100.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
1) ne vodi evidenciju prometa na potpun i propisan način (član 30);
2) nema istaknute podatke o trgovcu, odnosno pružaocu usluga, ili podatke o prodajnom objektu
(član 32);
3) ne istakne radno vreme ili se ne pridržava označenog radnog vremena (član 33);
4) prodaje robu sa neurednom ili nepropisnom deklaracijom (član 34);
5) ne istakne cenu u skladu sa članom 35. ovog zakona;
6) ne dostavi podatke u skladu sa članom 44. ovog zakona.
Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se fizičko lice ili odgovorno lice u pravnom licu novčanom
kaznom od 10.000,00 dinara.
Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 40.000,00 dinara.
Član 68.
Novčanom kaznom od 500.000,00 do 2.000.000,00 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:
1) obavlja trgovinu na prodajnom mestu koje nije određeno aktom nadležnog organa jedinice
lokalne samouprave u skladu sa članom 14. stav 5. ovog zakona;
2) obavlja trgovinu ličnim nuđenjem suprotno odredbama člana 16. ovog zakona;
3) obavlja delatnost sajma, organizatora privrednih izložbi i tradicionalnih manifestacija, pijace,
veletržnice ili aukcijske kuće, suprotno čl. 20–24. ovog zakona;
4) obavlja trgovinu suprotno članu 26. ovog zakona;
5) ne poštuje odluku Vlade o cenama iz člana 28. stav 3. ovog zakona;
6) ne poseduje odgovarajuće isprave koje prate robu na propisan način (član 29);
7) ne vodi evidenciju prometa (član 30);
8) izdaje ili ističe oznaku poverenja suprotno članu 31. ovog zakona;
9) prodaje robu bez deklaracije (član 34);
10) nudi robu, odnosno usluge potrošačima sa naročitim prodajnim podsticajima suprotno čl. 36. i
- ovog zakona;
11) oglašava prodajne podsticaje suprotno članu 38. ovog zakona;
12) ne poštuje privremene mere zaštite tržišta u skladu sa članom 39. ovog zakona;
13) obavlja špekulaciju (član 42);
14) organizuje, obavlja, reklamira ili podstiče piramidalnu trgovinu (član 43);
15) postupi suprotno meri zabrane trgovine određene robe, odnosno vršenja određene usluge ili
raspolaže robom, odnosno nastavi vršenje usluge, dok tržišni inspektor u potvrđujućem vanrednom
inspekcijskom nadzoru ne potvrdi da su otklonjeni razlozi zbog kojih je izrečena mera zabrane
trgovine određene robe, odnosno vršenja određene usluge, odnosno da je roba trajno uklonjena sa
tržišta (član 54);
16) postupi suprotno meri privremenog zatvaranja prodajnog objekta (član 55);
17) postupi suprotno meri privremene zabrane obavljanje trgovine ličnim nuđenjem (član 56);
18) postupi suprotno meri privremene zabrane obavljanje daljinske trgovine (član 57).
Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se fizičko lice ili odgovorno lice u pravnom licu novčanom
kaznom od 50.000,00 do 150.000,00 dinara.
Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 50.000,00 do
500.000,00 dinara.
Uz prekršajnu kaznu iz stava 1. ovog člana, pravnom licu se može izreći i zaštitna mera zabrane
obavljanja određene delatnosti u trajanju od šest meseci do dve godine, kao i zaštitna mera javnog
objavljivanja presude.
Uz prekršajnu kaznu iz stava 2. ovog člana, odgovornom licu u pravnom licu može se izreći zaštitna
mera zabrane da vrši određene poslove u trajanju od tri meseca do jedne godine.
Uz prekršajnu kaznu iz stava 3. ovog člana, preduzetniku i fizičkom licu se može izreći i zaštitna
mera zabrane vršenja određene delatnosti u trajanju od šest meseci do dve godine.
Član 69.
Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 dinara kazniće se fizičko lice ako obavlja trgovinu
robom/uslugom, a nije trgovac, odnosno pružalac usluge u smislu člana 25. ovog zakona.
Uz prekršajnu kaznu iz stava 1. ovog člana, fizičkom licu se može izreći i zaštitna mera zabrane
vršenja određene delatnosti u trajanju od šest meseci do dve godine.
Član 70.
Prekršajni postupak za prekršaje iz čl. 67. i 68. ovog zakona ne može se pokrenuti niti voditi ako
proteknu dve godine od dana kada je prekršaj učinjen.
Prekršajni postupak za prekršaj iz člana 69. ovog zakona ne može se pokrenuti niti voditi ako
proteknu tri godine od dana kada je prekršaj učinjen.
Na pitanja zastarelosti pokretanja i vođenja prekršajnog postupka koja nisu uređena ovim zakonom
primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju prekršaji.
VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 71.
Na predmete inspekcijskog nadzora koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona,
primenjivaće se odredbe zakona po kojem su započeti.
Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona primenjivaće se
podzakonski akti doneti do dana stupanja na snagu ovog zakona, osim odredaba koje su u
suprotnosti sa ovim zakonom.
Podzakonski akti koji se donose na osnovu ovog zakona biće doneti u roku od 12 meseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Član 72.
Danom početka primene ovog zakona prestaju da važe odredbe:
1) Zakona o trgovini („Službeni glasnik RS”, br. 53/10, 10/13 i 44/18 – dr. zakon);
2) člana 16. i člana 78. stav 1. tačka 6) Zakona o oglašavanju („Službeni glasnik RS”, broj 6/16).
Član 73.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike
Srbije”, osim odredbe člana 34. stav 8. ovog zakona koja će se primenjivati po isteku šest meseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.